milana86 | 29 Novembar, 2009 18:40
Gradovi su mnogo vise "zatrpani" smecem od sela.Veci dohodak, znaci vecu potrosnju, sto dovodi do veceg stvaranja otpada. SAD je na vodecem mestu u svetu po proizvodnji otpada.Svaka osoba proizvede dva kilograma otpada svaki dan.Japanci, koji imaju vrlo slicnu potrosnju, proizvedu tek nesto vise od kilograma.
Jedna plasticna kesa se proizvede za jedan sekund, koristi se dvadeset minuta, a treba joj od 100 do 400 godina da se razgradi prirodnim putem.
milana86 | 26 Novembar, 2009 12:11
Naselili smo sve kontinente osim Antarktika i crpimo bogatstva-useve i stoku, naftu i minerale, drvo i plodove mora- iz svakog kutka Zemlje.Svaki nas izbor, od hrane koju jedemo do mesta gde zivimo i nacina na koji odlazimo na posao ili u skolu, sve to utice na svet oko nas.Stanovnistvo i sticanje bogatstva su dva najveca pokretaca ljudskog delovanja.Ljudi u najbogatijim drzavama koriste u proseku desetostruko vise resursa od onih u najsiromasnijim.S obzirom na to da su i stanovnistvo i bogatstvo u porastu, potrebni su kreativnost i predanost kako bi se covekov uticaj na okolinu ponovo stavio pod kontrolu.
17% nezaledjene Zemljine povrsine je jos divlje i ne pokazuje znake ljudskog delovanja ili iskoriscavanja tla.
milana86 | 26 Novembar, 2009 12:06
milana86 | 26 Novembar, 2009 12:01
milana86 | 19 Novembar, 2009 08:41
milana86 | 19 Novembar, 2009 07:46
Zivimo u podeljenom svetu, dok mnogi ljudi pate od zaraznih bolesti koje uzrokuje neuhranjenost, sve je veci broj onih koje muce hronicne bolesti ciji je uzrocnik gojaznost.
U razvijenom svetu problem su cesto prevelike kolicine hrane, u zemljama u razvoju problem je u nedovoljnoj ishrani, losim sanitarnim uslovima i nedostatku osnovne medicinske zastite.
Dovoljna kolicina hrane je osnova dobrog zdravlja, prekomerna ishrana znaci siguran put do hronicnih bolesti.
Izdaci po stanovniku za zdravstvenu zastitu i medicinske usluge drasticno variraju u svetu.Ali veci izdaci ne znace uvek i bolju zastitu-troskovi mogu odrazavati i razlike u zakonodavstvu i zdravstvenoj politici.
Velika prednost sela u odnosu na gradove jeste u tome sto ljudi na selu mogu sami sebi da proizvode hranu!
milana86 | 11 Novembar, 2009 09:27
Na Zemlji imamo prostore koji su prenaseljeni, ali imamo i prostore koji su retko naseljeni, to sve zavisi od uslova za zivot, odnosno koliko su klima i ostali faktori pogodni za zivot i razvoj coveka.Na nekim prostorima su jako povoljni uslovi za poljoprivredu, dok je u nekim delovima samo industrija razvijena...Vojvodina je tipican primer gde se jako veliki broj stanovnistva bavi poljoprivrednom proizvodnjom, medjutim dosta ljudi sa sela napusta svoje domove i odlazi u gradove,gde se zaposljavaju u velikim industrijama.
Da nemaju svi isti prostor govori nam cinjenica da u prenaseljenom Bangladesu jedan gradjanin raspolaze prostorom jednakim trinaestom delu fudbalskog terena, a s druge strane svaki Mongolac ima na raspolaganju povrsinu vecu od 80 fudbalskih terena.
milana86 | 11 Novembar, 2009 09:19
Urbani milenijum pocinje delom zahvaljujuci svetskoj trgovini, urbani razvoje je pojava najvise vezana za gradove koji imaju luke, tako da urbanizacija uzrokuje kretanje stanovnistva prema obalama.
Najveci gradovi rastu i dalje, gutajuci vece i manje susedne gradove i obradive povrsine u seoskim podrucjima.
Afrika je danas najmanje urbanizovana.
Kada pogledamo konkretno Srbiju, nasi veliki gradovi su "pojeli" sela i varosice, u Vojvodini to jos nije toliko dominantno koliko u Juznoj Srbiji.
milana86 | 10 Novembar, 2009 10:18
Skoro svaki sesti stanovnik Zemlje zivi na ivici opstanka, na nestabilnim padinama, plovnim recnim obalama, gradskim plocnicima ili deponijama smeca.Svi oni su izlozeni zagadjenju, kriminalu i masovnom proterivanju.
Migracija u gradove stvara probleme i na svom izvoristu-selu.Zbog nje se raspadaju zajednice i razdvajaju porodice, a seoska drustva se lisavaju radne snage.U ekstremnim slucajevima ostaju samo "najstariji" i "najmladji".Cesto na televizijskim emisijama mozemo da vidimo kako u nekim selima u Juznoj Srbiji skole imaju po samo 3-4 ucenika.Mlado stanovnistvo raste brzo, kako drustva stare, usporavaju se stope rasta i stanovnistvo se stabilizuje- to je posledica dugog zivotnog veka i manjeg broja dece.
milana86 | 05 Novembar, 2009 08:46
milana86 | 03 Novembar, 2009 14:45
milana86 | 03 Novembar, 2009 14:35
« | Maj 2025 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |