Zivotni standardi i dalje nejednaki
milana86 | 19 Novembar, 2009 08:41
Iako zivotni standard u mnogim delovima sveta raste, sve je veci jaz izmedju bogatih i siromasnih.
Zadovoljstvo predstavljaju potrebe za hranom, vodom i krovom nad glavom.Takodje vecina nas zna sta nas cini srecnim-bilo to materijalna dobra, porodica i prijatelji, dobar posao ili nesto drugo-ali uspeh za razlicite ljude ima razlicito znacenje, a drustveni odnosi se razlikuju sirom sveta.
Postoje razne kvantifikacije kvaliteta zivota, od jednostavnog izracunavanja kolicine zaradjenog novca i konzumirane hrane, pa do subjektivnim istrazivanja.Smatram da "sreca" zavisi od dobrog zdravlja, relativnog blagostanja i mogucnosti obrazovanja.
Jaz izmedju bogatih i siromasnih je sve veci, u SAD-u je 20% najbogatijih stanovnika od 60-tih godina XX veka postalo 50% bogatije nego drustvo u celini.Sa razvojem drustva u Aziji milioni postaju bogati, ali stotine miliona i dalje zivi u siromastvu.
Jedno merilo tog rastuceg jaza jeste da su 2007.godine dva najbogatija coveka sveta imala vise novca nego sto iznosi ukupni BDP 45 najsiromasnijih zemalaja.
Hrana i novac oblikuju zdravlje nacije
milana86 | 19 Novembar, 2009 07:46
Zivimo u podeljenom svetu, dok mnogi ljudi pate od zaraznih bolesti koje uzrokuje neuhranjenost, sve je veci broj onih koje muce hronicne bolesti ciji je uzrocnik gojaznost.
U razvijenom svetu problem su cesto prevelike kolicine hrane, u zemljama u razvoju problem je u nedovoljnoj ishrani, losim sanitarnim uslovima i nedostatku osnovne medicinske zastite.
Dovoljna kolicina hrane je osnova dobrog zdravlja, prekomerna ishrana znaci siguran put do hronicnih bolesti.
Izdaci po stanovniku za zdravstvenu zastitu i medicinske usluge drasticno variraju u svetu.Ali veci izdaci ne znace uvek i bolju zastitu-troskovi mogu odrazavati i razlike u zakonodavstvu i zdravstvenoj politici.
Velika prednost sela u odnosu na gradove jeste u tome sto ljudi na selu mogu sami sebi da proizvode hranu!